12 razloga zašto startupi s umjetnom inteligencijom ne uspijevaju i saznajte kako uspjeti

Podijelite ovaj članak

• 
• 
• 
• 
• 

by Damir Yalalov

Objavljeno: 18. srpnja 2023. u 9:44 Ažurirano: 18. srpnja 2023. u 9:44

by Danil Myakin

Uređeno i provjereno: 18. srpnja 2023. u 9:44

Kako bismo poboljšali vaše iskustvo na lokalnom jeziku, ponekad koristimo dodatak za automatsko prevođenje. Imajte na umu da automatski prijevod možda neće biti točan, stoga pročitajte izvornik članak za točne podatke.

Procjenjuje se da je oko 70% startupa propadne kako bi napredovali ili donosili značajnu zaradu ulagačima, a samo mali dio njih postigao je status jednoroga. MPost Tim istražuje 12 primarnih razloga zašto startupi s umjetnom inteligencijom propadaju, osvjetljavajući praktične poteškoće s kojima se susreću. Usredotočit ćemo se na probleme nedostatka novca, manjka potražnje i neučinkovitog poslovnog modela.

Razlozi neuspješnog pokretanja AI

1. Ponestalo novca / nema načina za privlačenje novih ulaganja (38%): Nedovoljna financijska sredstva i nemogućnost osiguranja novih ulaganja mogu dovesti do propasti startupima.
2. Nedovoljna potražnja za proizvodom (35%): Neadekvatna tržišna potražnja za proizvodom ili uslugom koju nudi startup može spriječiti rast i održivost.
3. Gubitak od konkurenata (20%): Intenzivna konkurencija može uzrokovati gubitak tržišnog udjela startupova i muke za opstanak.
4. Neučinkovit poslovni model (19%): Loše osmišljeni ili izvedeni poslovni modeli mogu potkopati održivost i profitabilnost startupa.
5. Negativne promjene zakonodavstva (18%): Promjene propisa odn pravni okviri može imati štetan utjecaj na startupe, otežavajući im rad ili usklađivanje s novim zahtjevima.
6. Pogrešno određivanje cijena (15%): pogrešne strategije određivanja cijena mogu dovesti do niskih profitnih marži ili nemogućnosti dobivanja vrijednosti s tržišta.
7. Pogrešan tim (14%): Nedostatak kompetentnog ili kohezivnog tima može spriječiti napredak i učinkovitost startupa.
8. Loš trenutak (10%): Ulazak na tržište u krivo vrijeme može dovesti do propuštenih prilika ili nepovoljnih uvjeta za rast.
9. Loš proizvod (8%): ​​Razvoj proizvoda koji ne zadovoljava potrebe korisnika ili mu nedostaje diferencijacija može spriječiti uspjeh startupa.
10. Neslaganja u timu/između tima i investitora (7%): Interni sukobi ili neslaganja između startup tima i investitora mogu poremetiti rad i spriječiti napredak.
11. Neuspješno okretanje (6%): Nemogućnost uspješnog okretanja poslovni model ili strategiju kao odgovor na tržišne promjene može rezultirati neuspjehom.
12. Sagorijevanje osnivača (5%): iscrpljenost i izgaranje koje doživljavaju osnivači mogu negativno utjecati na izvedbu i održivost startupa.

Strategije za uspjeh pokretanja AI

Kako bi prevladali te izazove, startupi bi trebali razmotriti sljedeće strategije:

1. Pratite stopu sagorijevanja i stazu: pažljivo praćenje stope sagorevanja (mjesečni odljev sredstava) i stazu (broj mjeseci koje startup može raditi s trenutnom stopom sagorijevanja) ključno je. Održavanje zdrave piste osigurava zaštitu od financijskih kriza i omogućuje vrijeme za rast.
2. Prikupite sredstva strateški: Startupi trebaju težiti osiguranju financiranja ne samo kada to postane hitno, već kada mogu dokazati ulagačima da će njihov kapital potaknuti značajan rast i privući veće vrijednosti u sljedećim krugovima.
3. Stalni odnosi s investitorima: Održavanje redovite komunikacije s investitorima, dijeljenje metrike i ažuriranja, može potaknuti jače odnose i ubrzati buduće cikluse financiranja.
4. Prilagodite se tržištu: Startupi trebaju biti oprezni s promjenama u makroekonomskom okruženju i prilagoditi svoje strategije u skladu s tim. Fleksibilnost i agilnost ključni su za preživljavanje gospodarskih padova.

Učinkovite strategije za financijsko upravljanje i prikupljanje sredstava u izazovnim vremenima

Osiguravanje odgovarajućeg financiranja i učinkovito upravljanje financijama ključni su za opstanak i rast startupa. Međutim, mnogi startupi suočavaju se s izazovom da ostanu bez novca ili se bore da privuku nova ulaganja. U ovom ćemo članku istražiti ključne financijske metrike koje bi startupi trebali pratiti, kao što su stopa izgaranja i staza, te ćemo pružiti uvid u snalaženje u promjenjivom investicijskom krajoliku. Razumijevanjem ovih koncepata i provedbom dobrih financijskih strategija, startupi mogu povećati svoje šanse za uspjeh.

Praćenje financijskih metrika:

1. Burn Rate: Ova metrika predstavlja mjesečni odljev sredstava s bankovnog računa startupa, uključujući troškove kao što su plaće, roba i pohrana u oblaku. Izračunava se oduzimanjem dolaznog novčanog toka (prihodi od proizvoda, ulaganja, potpore) od ukupnog odlaznog novčanog toka. Na primjer, ako je odlazni novčani tok 10,000 6,000 USD, a dolazni 4,000 XNUMX USD, stopa sagorijevanja je XNUMX XNUMX USD. Praćenje stope sagorijevanja omogućuje startupima da procijene svoje financijsko stanje i identificiraju područja za optimizaciju troškova.
2. Uzletno-sletna staza: uzletno-sletna staza je mjera broja mjeseci u kojima startup može održati svoje operacije uz trenutnu stopu sagorijevanja. Određuje se dijeljenjem ukupnog iznosa na bankovnom računu sa stopom sagorijevanja. Na primjer, ako startup ima 40,000 dolara u banci i stopu trošenja od 4,000 dolara, rok je 10 mjeseci. Startups treba težiti pisti koja se proteže nakon zatvaranja sljedeće runde ulaganja, idealno najmanje godinu i pol. To osigurava tampon za rast i omogućuje osnivačima da se usredotoče na širenje tvrtke.

Korištenje električnih romobila ističe rizično ulaganje tržište je pod utjecajem makroekonomskih čimbenika, koji mogu utjecati na sposobnost startupa da prikupi kapital. U 2021. globalno financiranje startupa doživjelo je uzlet, s rekordnim ulaganjima koja su premašila 600 trilijuna dolara. Mega runde i vrtoglave vrijednosti postale su uobičajene, potaknute priljevom jeftinog novca u razvijena gospodarstva.

Međutim, situacija se promijenila 2022. Vrijednost novca je porasla, gospodarstvo je pokazalo znakove recesije, a rizični kapitalisti postrožili svoje zahtjeve za startupe. Prikupljanje kapitala postalo je izazovnije, zbog čega su se neka poduzeća zatvorila ili prihvatila financiranje pod nepovoljnim uvjetima.

Strategije za startupe:

1. Proaktivno prikupljanje sredstava: Umjesto da čekaju do posljednjeg trenutka financijskih poteškoća, startupi bi trebali težiti prikupljanju sredstava kada imaju snažnu vrijednost i potencijal rasta. Vrijeme je ključno, a startupi moraju pokazati investitorima kako će njihov kapital potaknuti rast i omogućiti veće procjene u kasnijim runde financiranja.
2. Održavanje odnosa s investitorima: Izgradnja i održavanje odnosa s investitorima je ključno. Redovito ažuriranje ključnih metrika, prekretnica i napretka može ih zadržati angažiranima i skratiti ciklus prikupljanja sredstava kada se ukaže potreba.
3. Optimizirajte novčani tok: Startupi trebaju kontinuirano procjenjivati ​​svoje troškove i tražiti mogućnosti optimizacije troškova. Učinkovitim upravljanjem novčanim tokovima, startupi mogu produžiti svoju pistu i povećati svoju otpornost na ekonomske fluktuacije.
4. Diverzificirajte izvore financiranja: Oslanjanje na jedan izvor financiranja može biti rizično. Startupi bi trebali istražiti više načina, kao što su anđeli ulagači, tvrtke rizičnog kapitala, bespovratna sredstva i strateška partnerstva, kako bi diversificirali svoje izvore financiranja i smanjili ovisnost o jednom investitoru ili krugu financiranja.

Izbjegnite izazove nedovoljne potražnje, vremena i prilagođavanja tržištu

Startup putovanja često su obilježena preprekama i izazovima koji mogu spriječiti njihov put do uspjeha. U ovom ćemo članku istražiti tri ključna razloga zašto startupi ne uspijevaju: nedovoljna potražnja za proizvodom, loš tajming i borba da se pronađe pravi proizvod koji odgovara tržištu. Razumijevanjem ovih čimbenika i provedbom učinkovitih strategija, startupi mogu povećati svoje šanse za prevladavanje ovih prepreka i postizanje dugoročnog uspjeha.

Nedovoljna potražnja za proizvodom:
Jedan od primarnih razloga zbog kojih startupi posrću je nedostatak potražnje za njihovim proizvodom ili neučinkovito rješenje postojećeg problema. Kako bi ublažili ovaj rizik, startupi se moraju usredotočiti na pronalaženje proizvoda koji odgovara tržištu prije nego što povećaju svoje poslovanje. To podrazumijeva provjeru valjanosti ideje i osiguravanje da postoji stvarna potreba i volja da se plati proizvod ili usluga.

Putovanje prema prilagodbi tržišta proizvoda obično uključuje nekoliko faza:

1. Istraživanje tržišta: Započnite proučavanjem tržišta i identificiranjem potencijalnih prilika.
2. Razvoj prototipa: Stvorite prototip za testiranje i usavršavanje koncepta.
3. Minimalni održivi proizvod (MVP): Razvijte MVP i ponavljajte na temelju povratnih informacija korisnika.
4. Lansiranje proizvoda: Predstavite proizvod tržištu i privucite početne korisnike.
5. Povratne informacije i ponavljanje: Kontinuirano prikupljajte povratne informacije od korisnika i prema tome prilagodite strategiju.

Vrijeme i kapacitet tržišta:
Vrijeme igra ključnu ulogu u uspjehu startupa. Lansiranje proizvoda na rastućem i nedovoljno zasićenom tržištu može pokrenuti startup na vodeću poziciju u svojoj niši. Nasuprot tome, ulazak na tržište u krivo vrijeme može dovesti do poteškoća i spriječiti rast. Stoga bi startupi trebali težiti identificiranju tržišta u nastajanju sa značajnim potencijalom rasta ili stvaranju tržišta na kojem postoje preduvjeti za potražnju.

Uz to, ključno je razmatranje kapaciteta tržišta. Startupi moraju osigurati da veličina tržišta je dovoljan za prilagodbu njihovom proizvodu i poslovnom modelu. Skaliranje u regijama s niskom kupovnom moći ili slabom poslovnom aktivnošću može predstavljati izazove, zahtijevajući fokus na susjedne regije ili čak globalno širenje.

Vrijednost usavršavanja i povratnih informacija:
Iako ideja startupa ne mora nužno biti jedinstvena, trebala bi se odnositi na istinsku potrebu tržišta. Pročišćavanje uspješnih ideja konkurenata ili stranih igrača može ubrzati proces pronalaženja proizvoda koji odgovara tržištu, jer već postoji tržišna potvrda potražnje. Ovaj pristup omogućuje startupima da iskoriste postojeću dinamiku tržišta i usredotoče se na pružanje poboljšanog rješenja.

Dobivanje povratnih informacija od korisnika ključno je u svakoj fazi razvoja startupa. Putem praksi razvoja kupaca kao što su upitnici, intervjui, fokusne grupe i testiranje u stvarnom vremenu, startupi mogu prikupiti vrijedne uvide. Angažiranje "pravih" korisnika, onih koji su u skladu s ciljanom publikom, ključno je za dobivanje najkorisnijih povratnih informacija. Uključivanjem povratnih informacija korisnika, startupi mogu poboljšati svoje proizvode i bolje se uskladiti s potrebama kupaca.

Različiti poslovni modeli i njihova uloga u postizanju održivog prihoda

Kritični element za uspjeh startupa leži u uspostavi učinkovitog i održivog poslovnog modela. Ovaj članak ima za cilj istražiti značaj snažnog poslovnog modela i rasvijetliti različite modele koje obično prihvaćaju startupi. Razumijevanjem zamršenosti različitih poslovnih modela i njihovih potencijalnih prednosti, startupi mogu donositi informirane odluke kako bi povećali stvaranje prihoda i ukupni uspjeh.

Značaj bunaraDefined poslovni model:
Poslovni model obuhvaća strategiju putem koje startup ostvaruje prihod. Za razliku od postizanja usklađenosti proizvoda s tržištem, pronalaženje pravog poslovnog modela često se pokaže jednostavnijim budući da su korisnici općenito spremni platiti za vrijedan proizvod ili uslugu. Bunar-defined poslovni model osigurava da startup može učinkovito unovčiti svoju ponudu, potičući održivi rast i profitabilnost.

Sinergija i prilagodljivost:
Vrijedno je napomenuti da startupi često kombiniraju više poslovnih modela kako bi diverzificirali izvore prihoda i prilagodili se zahtjevima tržišta. Na primjer, medijske kuće mogu integrirati modele oglašavanja i pretplate, osiguravajući i prihod od oglasa i plaćene pretplate. tržnice može monetizirati transakcije dok također nudi dodatne usluge za stvaranje prihoda. Štoviše, poduzeća su posljednjih godina prešla na unosniji SaaS model, kapitalizirajući na rastuća potražnja za rješenja temeljena na oblaku.

Koje su ključne poslovne metrike za uspjeh pokretanja AI?

Praćenje pravih poslovnih metrika ključno je za uspjeh pokretanja, budući da omogućuje poduzetnicima praćenje učinka, prepoznavanje neučinkovitosti i donošenje odluka na temelju podataka. U ovom ćemo članku istražiti ključne metrike za različite poslovne modele i istaknuti pokazatelje na koje investitori obraćaju veliku pozornost. Razumijevanjem i mjerenjem ovih metrika, startupi mogu optimizirati svoje poslovanje i potaknuti održivi rast.

SaaS model: Fokusiranje na ponavljajući prihod i zadržavanje. Za tvrtke sa softverom kao uslugom (SaaS), određene metrike imaju veliku važnost:

1. Mjesečni stalni prihod (MRR) i godišnji stalni prihod (ARR):
   Ove metrike predstavljaju redoviti mjesečni i godišnji prihod generiran kroz cijene temeljene na pretplati. MRR i ARR pružaju uvid u stabilnost prihoda i potencijal rasta SaaS startupa.
2. Zadržavanje neto prihoda:
   Zadržavanje neto prihoda mjeri sposobnost SaaS poslovanja da zadrži klijente i poveća prihod od postojećih klijenata. Postizanje stope zadržavanja iznad 100% ukazuje na to da klijenti ne samo da ostaju s tvrtkom, već i doprinose dodatnom prihodu povećanjem cijena ili kupnjom dodatnih usluga.

Tržišta i transakcijske usluge: Procjena opsega transakcija i zadržavanja korisnika. Za startupe koji rade u području tržišta i transakcijskih usluga, specifične metrike dolaze u fokus:

1. Bruto vrijednost transakcije (GMV):
   GMV kvantificira ukupnu vrijednost transakcija obrađenih putem tržišta ili transakcijske usluge. Stvaranje prihoda, u ovim modelima, oslanja se na proviziju zarađenu od GMV-a. Praćenje GMV-a ključno je za razumijevanje potencijala prihoda i optimizaciju performansi platforme.
2. Zadržavanje korisnika:
   Zadržavanje korisnika ključno je za tržišta i transakcijske usluge. Ponovljene kupnje i stalni angažman korisnika ključni su za povećanje prihoda. Mjerenje zadržavanja korisnika pruža uvid u zadovoljstvo korisnika i učinkovitost platforme u olakšavanju transakcija.

E-trgovina: Analiza marži i troškovne učinkovitosti. Početnici u e-trgovini suočavaju se s različitim izazovima, a njihov uspjeh često je vezan uz učinkovito upravljanje troškovima i optimizaciju marže:

1. Marža bruto dobiti:
   Bruto profitna marža predstavlja razliku između količine prodaje i troška prodane robe. U e-trgovini, gdje je konkurencija žestoka i proizvodi možda nisu jedinstveni, marže su obično relativno niske. Startupi u ovom sektoru usredotočeni su na smanjenje troškova održavati profitabilnost i konkurentne cijene.
2. Strategije optimizacije troškova:
   Poduzeća koja se bave e-trgovinom koriste različite strategije za povećanje profitabilnosti, uključujući pokretanje vlastite proizvodnje (samostalno ili kroz white-label partnerstva), širenje asortimana proizvoda za povećanje prosječne vrijednosti narudžbe, pojednostavljenje logistike za smanjenje troškova isporuke i korištenje modela plaćene pretplate.

Zamotaj ga

Izgradnja uspješnog AI pokretanje je izazovan pothvat. Razumijevanje razloga zašto startupi ne uspijevaju i implementacija strategija za to ublažiti rizike može znatno povećati izglede za uspjeh. Baveći se pitanjima kao što su financijsko upravljanje, tržišna potražnja i učinkovitost poslovnog modela, startupi AI mogu se pozicionirati za rast i profitabilnost u sve konkurentnijem okruženju.

PITANJA I ODGOVORI

AI startupi mogu optimizirati svoj poslovni model kontinuiranim procjenjivanjem i prilagođavanjem svojih strategija na temelju povratnih informacija s tržišta. To uključuje razumijevanje ciljane publike, pročišćavanje ponude vrijednosti, implementaciju mjera optimizacije troškova i iskorištavanje prilika za rast prihoda.

Ključne metrike za SaaS tvrtke uključuju mjesečni stalni prihod (MRR), godišnji stalni prihod (ARR) i trošak kupnje (CAC). Ove metrike pomažu u procjeni stabilnosti prihoda, potencijala rasta i isplativosti stjecanja klijenata za AI SaaS startupe.

Ključ za praćenje poslovna metrika omogućuje AI startupima da procijene svoju izvedbu, identificirati područja poboljšanja i donositi informirane odluke. Pruža dragocjene uvide u financijsko stanje, stjecanje kupaca, stvaranje prihoda i ukupnu učinkovitost poslovanja startupa.

Loše vrijeme odnosi se na lansiranje proizvoda ili ulazak na tržište kada su uvjeti nepovoljni ili ne dovode do uspjeha. To je razlog za neuspjeh jer se startupi mogu suočiti s izazovima kao što su nedostatak potražnje, intenzivna konkurencija ili ekonomske krize, što može spriječiti njihov rast i održivost.

Prilagođavanje tržišta proizvoda odnosi se na usklađivanje između proizvoda ili rješenja startupa s umjetnom inteligencijom i potreba i zahtjeva ciljnog tržišta. Važan je za novoosnovane tvrtke s umjetnom inteligencijom jer bi bez njega mogli imati problema s privlačenjem kupaca, stvaranjem prihoda i postizanjem održivog rasta.

Pročitajte više o AI:

• AI revolucija tek počinje: Will GPT-5 Postići opću umjetnu inteligenciju?
• Što je ChatGPT Tumač koda i kako ga koristiti?
• 7 nevjerojatnih primjera ChatGPTTumač kodova

O autoru

Damir je voditelj tima, product manager i urednik u Metaverse Post, koji pokriva teme kao što su AI/ML, AGI, LLMs, Metaverse i Web3- srodna polja. Njegovi članci privlače ogromnu publiku od preko milijun korisnika svakog mjeseca. Čini se da je stručnjak s 10 godina iskustva u SEO-u i digitalnom marketingu. Damir je spomenut u Mashableu, Wiredu, Cointelegraph, The New Yorker, Inside.com, Entrepreneur, BeInCrypto i druge publikacije. Putuje između UAE, Turske, Rusije i CIS-a kao digitalni nomad. Damir je stekao diplomu prvostupnika fizike, za koju vjeruje da mu je dala vještine kritičkog razmišljanja potrebne za uspjeh u stalno promjenjivom okruženju interneta. 

Više članaka

Damir Yalalov

• 
• 

Damir Yalalov

Damir je voditelj tima, product manager i urednik u Metaverse Post, koji pokriva teme kao što su AI/ML, AGI, LLMs, Metaverse i Web3- srodna polja. Njegovi članci privlače ogromnu publiku od preko milijun korisnika svakog mjeseca. Čini se da je stručnjak s 10 godina iskustva u SEO-u i digitalnom marketingu. Damir je spomenut u Mashableu, Wiredu, Cointelegraph, The New Yorker, Inside.com, Entrepreneur, BeInCrypto i druge publikacije. Putuje između UAE, Turske, Rusije i CIS-a kao digitalni nomad. Damir je stekao diplomu prvostupnika fizike, za koju vjeruje da mu je dala vještine kritičkog razmišljanja potrebne za uspjeh u stalno promjenjivom okruženju interneta. 

• 

Više članaka